Fęrsluflokkur: Trśmįl og sišferši

Um femķnisma, fórnarlömb og hlutgervingu

Ég setti inn dįlķtiš innlegg į Fésbókina hjį henni Stķnu vinkonu minni um daginn, en hśn hafši deilt erindi sem Halla Gunnarsdóttir hafši flutt žar sem hśn lagšist gegn frumvarpi um stašgöngumęšrun. Ég lżsti žar skošun minni; aš hennar afstaša vęri sprottin af vafasamri hugmyndafręši og fórnarlambsfemķnisma. Žaš var bżsna stutt innlegg, eins og svona innlegg eru gjarnan, og aš sjįlfsögšu allt of stutt til aš geta talist mįlefnalegt. Ég hef ķ gegnum tķšina veigraš mér viš aš tjį mig opinberlega um svokallašan fórnarlambsfemķnisma, sem er hluti af haršasta femķnismanum ķ dag og sumir telja ganga śt ķ öfgar. Hann felur ķ sér aš skilgreina t.d. fólk ķ klįmišnaši og stašgöngumęšur sem einhvers konar fórnarlömb sem ekki kunni fótum sķnum forrįš og žurfi ž.a.l. aš hafa vit fyrir. Įstęšan fyrir aš ég hef veigraš mér viš aš skrifa um žetta er aš hluta til aš mišaldra karlmenn eru gjarnan tortryggšir ķ žessari umręšu – sjįlfir tįkngervingar fešraveldisins, og aš hluta til af žvķ aš femķnisminn hefur stašiš fyrir einni mestu mannréttindabyltingu sem įtt hefur sér staš undanfarna įratugi og mig langar ekkert sérstaklega aš leggja stein ķ götu hans, žrįtt fyrir aš hluti žeirrar hreyfingar hafi haldiš ķ vegferš sem mér finnst ęši vafasöm. En stöku sinnum hef ég pirraš mig yfir sumu sem ég hef lesiš śr žessari įtt og žaš er góš leiš til aš losna viš pirring aš tjį sig um mįlin. Žar fyrir utan veit ég aš žęr Stķna og Halla eru bįšar hugsjónamanneskjur og ég ętla žeim engan slęman įsetning žótt ég sé žeim hjartanlega ósammįla um žetta mįl. Mér finnst žvķ verjandi nokkrum oršum til aš śtskżra mķna afstöšu skilmerkilegar en ég gerši ķ įšurnefndu innleggi.


Um fórnarlambsfemķnisma
Ég skrifa žetta ķ Dindigul ķ Tamil Nadu į Sušur-Indlandi aš loknu nįmskeiši sem ég hélt įsamt tveimur indverskum félögum mķnum žar sem fulltrśar nķu samtaka, sem vinna aš żmsum góšum mįlum ķ hérašinu, tóku žįtt. Hluti af nįmskeišinu fjallar um forsendur hjįlparstarfs og felur ķ sér gagnrżni į įkvešna tegund hjįlparstarfs sem iškuš hefur veriš ķ heiminum um langa hrķš. Žį erum viš ekki aš tala um neyšarašstoš af żmsu tagi, eins og eftir jaršskjįlfta, flóš eša ašrar nįttśruhamfarir – viš erum aš tala um verkefni til lengri tķma žar sem vestręnar stofnanir koma inn og setja upp stofnanir og samtök til žess aš vinna aš żmsum įgętum mįlum, algjörlega į eigin forsendum, en heimamenn standa į hlišarlķnunni, óvirkir – fį kannski starf og einhverjar sporslur en algjörlega ķ aukahlutverki sem žiggjendur. Slķkt starf veldur żmsum félagslegum aukaverkunum, heimafólk veršu hįš ašstošinni og veršur óvirkt og slķkt starf gerir lķtiš fyrir sjįlfsmat og -viršingu heimafólks. Hjįlparstarf į žessum nótum er sem betur fer į undanhaldi, žótt viš stillum žessu svona upp ķ żktri mynd til skilnings. Į móti stillum viš žvķ upp sem kalla mętti hśmanķskt hjįlparstarf, žar sem allt starf sem er unniš er į forsendum heimafólks og reynt er aš stušla aš žvķ aš gera alla aš žįtttakendum. Žįtttakendur upplifa stolt og aukna sjįlfsviršingu vegna eigin starfs, en slķk fyrirbęri, žótt ómęlanleg séu, eru mikil félagsleg veršmęti ķ öllum samfélögum.
Hvaš kemur žetta įšurnefndu innleggi viš? Ķ einhverjum skilningi er, ķ žessu „gallaša“ hjįlparstarfi, litiš į fólk į vettvangi hjįlparstarfsins sem einhvers konar fórnarlömb og žeim ekki treyst fyrir verkefninu og aš byggja upp eigiš samfélag og eigiš lķf. Ķ žessu kristallast sś grundvallarafstaša mķn; aš meš žvķ aš lķta į fólk sem fórnarlömb, sem taka megi rįšin af og sjįlfsįkvöršunarrétt, sé veriš aš halda žvķ nišri og hlutgera žaš.

Hlutgerving
Hugtakiš hlutgerving kemur gjarnan fyrir ķ umręšu, bęši um stašgöngumęšrun og klįm. Ķ rökum gegn įšurnefndu frumvarpi hefur m.a. veriš nefnt aš žetta fyrirbęri, stašgöngumęšrun, hvetji til hlutgervingar. Ég hefši haldiš aš hśn Stķna vinkona mķn myndi nś staldraš viš svona framsetningu. Viš Stķna vorum nefnilega ķ mörg į saman ķ félagsskap žar sem var talsvert fjallaš um hlutgervingu og hśn stśderuš. Rekja mį rętur hugtaksins til žżska heimspekingsins Immanuels Kant sem sagši aš ekki mętti lķta į fólk sem tęki til aš nį fram eigin markmišum, heldur vęri fólk markmiš ķ sjįlfu sér. Ķ žessum félagsskap okkar Stķnu var rętt żtarlega um hlutgervingu sem undanfara ofbeldis – til žess aš geta beitt ašra manneskju ofbeldi veršum viš aš sjį hana sem hlut, sem eitthvaš eitt og einangraš fyrirbęri, sem lķkama eša kynveru, sem hlutverk eša fulltrśa stöšu, stéttar eša ęttbįlks. Žegar viš höfum smękkaš manneskjuna žannig ķ hlut eša hlutverk getum viš notaš hana og beitt ofbeldi. Fyrst og fremst er hlutgerving afstaša – ekki bundin viš einhvern įkvešinn hóp eša stétt. Allir hlutgera einhvern tķmann og žeir sem gera mikiš af žvķ hlutgera yfirleitt alla – starfsmašurinn į afgreišslukassanum veršur framlenging į kassanum, karlinn veršur holdgervingur fešraveldisins og konan veršur kynlķfsleikfang. Fólk sem hlutgerir ekki aš öllu jöfnu gerir žaš kannski žegar žaš er stressaš, er aš flżta sér eša er upptekiš af sjįlfu sér – žaš tengist ekki einhverju įkvešnu starfi eša hlutverki.
Žaš er aš sjįlfsögšu ekkert athugavert viš aš fólk lķti į hvert annaš sem konur, karla, afgreišslufólk eša kynverur – žaš er veršur ekki hlutgerving fyrr en fólk einskoršar sig viš žaš og sér ekkert annaš, sér ekki hvert annaš sem fjölbreyttar verur ķ mörgum lögum og, žaš sem mestu mįli skiftir; verur meš sinn eigin įsetning og frelsi. Žegar litiš er į fólk eingöngu sem fórnarlömb og žvķ meinaš aš taka įkvaršanir um eigiš lķf er veriš aš hlutgera žaš. Žess vegna sagši sagši ég ķ įšurnefndu innleggi aš fórnarlambsfemķnisminn geri lķtiš śr konum ķ tengslum viš stašgöngumęšrun og feli ekki ķ sér mikla trś į fólk. Almennt hefur mér svo virst sem margir femķnistar séu uppteknari viš hugmyndafręši og sķnar skošanir og jašartilfelli sem falla aš žeim, heldur en tölfręši, rannsóknir eša aš setja sig ķ spor žeirra kvenna sem žeir skilgreina sem fórnarlömb. Til žingnefndarinnar sem fjallaši um stašgöngumęšrun bįrust fleiri umsagnir sem męltu gegn frumvarpingu en męltu meš žvķ. Munurinn var hins vegar sį aš ķ žeim umsögnum sem męltu meš frumvarpinu var vķsaš til rannsókna śr sambęrilegum samfélögum en ķ žeim sem męltu į móti var gjarnan huglęgt mat – m.a. žessi; aš stašgöngumęšrun feli ķ sér tilhneigingu til hlutgervingar. Žį hafa andstęšingar gjarnan minnst į Indland ķ žessu samhengi – sem er frekar ódżrt įróšursbragš žar sem žetta eru ósambęrileg samfélög hvaš žetta varšar og ķ anda žess aš draga fram verstu jašartilfelli mįli sķnu til framdrįttar.

Almennt um femķnisma – laumufaržeginn
Mér veršur stundum hugsaš til fyrri daga femķnismans, t.d. žess femķnisma sem birtist ķ tķmaritinu Veru fyrir all nokkrum įrum. Ég man t.d. eftir grein žar sem fjallaš var um ferš žriggja ungra manna į strippbśllu og kom žar fram heišarleg sżn sem sżndi tvęr hlišar, tįknręna nišurlęgingu kvenna en jafnframt hvernig žessar sömu konur plokkušu af mönnunum peninga eins og vęru žeir kjśklingar. Žetta var sanngjörn og heišarleg umfjöllun, femķnismi meš bįšar fętur į jöršinni og mér fannst ég eiga samleiš meš honum. Ég hef velt fyrir mér hvaš hefur gerst sķšan og mķn nišurstaša er sś aš stór hluti vandans sé aš įkvešinn laumufaržegi hafi gert sig ę fyrirferšarmeiri um borš. Žennan laumufaržega mętti nefna sišferšilega forręšishyggju. Mér finnst ekkert athugavert viš aš fólk berjist fyrir „bęttu“ sišferši – fólk į bara aš koma fram og segja žaš og žį get ég tekiš afstöšu til žess. En aš fela hann bak viš femķnisma, lżsa yfir vilja til aš loka strippbśllum af umhyggju viš konur en sżna ķ raun engan įhuga į žeim konum sem žar starfa eša žeirra sjónarmišum er vęgast sagt grunsamlegt, ķ skįsta falli hręsni. Ég man reyndar eftir einu skipti žar sem einn helsti talsmašur femķnista, Sóley Tómasdóttir, talaši opinberlega um sišferši ķ žessu samhengi – ķ Silfri Egils aš mig minnir. Žaš var allavega heišarlegt en žį er mįliš hętt aš snśast um femķnisma.

Lokaorš
Ég vil kalla mig femķnista – žótt skošanir mķnar séu ekki samkvęmt hugmyndafręši žeirra sem lengst vilja ganga. Ég į ekki samleiš meš öllum femķnistum. Vel fram yfir žrķtugt hafši ég engar efasemdir – mér fannst ég vera ķ liši meš öllum sem tjįšu sig um kvenfrelsi og jafnrétti. Ég man žegar fyrst steytti į skeri ķ žvķ sambandi. Ég var aš gefa śt blaš um innflytjendamįl įsamt hópi Ķslendinga og innflytjenda. Viš ręddum einu sinni viš nokkrar konur ķ pólitķk um aš jafnréttislög yršu vķkkuš śt žannig aš žau nęšu lķka til réttinda innflytjenda, sem hafa aš żmsu leyti stašiš höllum fęti ķ ķslensku samfélagi. Višbrögšin komu mér vęgast sagt į óvart. Meirihluti žessara kvenna vildi ekki taka žetta ķ mįl – fannst aš mögulega gęti žetta rżrt eitthvaš stöšu kvenna. Mögulega var žaš rétt hjį žeim – en žį gerši ég mér grein fyrir aš žeirra barįtta var ekki hluti af jafnréttis- og mannréttindabarįttu allra – hśn var bara fyrir konur, bara fyrir žęr sjįlfar – og einhverjar konur voru tilbśnar aš standa gegn žvķ aš ašrir sem hallaši į fengju notiš sömu réttinda.

Žaš er sjįlfsagt lengi hęgt aš bęta viš žessi stóru žemu sem varša barįttuna fyrir betra samfélagi en ég ętla aš segja žetta gott aš sinni. Ég óska Stķnu og Höllu góšs gengis viš flest barįttumįl žeirra og efast ekki um aš žęr munu ekkert slį af frekar en žęr hafa gert hingaš til og į von į aš oftar en ekki verši ég ķ žeirra liši.


Um męlikvarša menninga

Tilefni žessa bloggs eru umręšur sem hafa oršiš ķ kjölfar heimsókna tveggja gagnrżnenda islam, žeirra Mariam Namazie og Ayaan Hirsi Ali. Ég verš aš višurkenna aš ég hef ekki haft tķma til aš lesa neitt aš rįši eftir žęr stöllur, en hef žó rekist į nokkrar helstu fullyršingar sem hafšar hafa veriš eftir žeirri sķšarnefndu. Žęr birtast m.a. ķ grein Jóns Kaldals "Mikilvęg skilaboš" frį 11. september s.l. Žar mį finna setningu eins og: „Sś trś aš öll menning sé jafngild er į villigötum" sem er aš mér skilst meginžemaš ķ hennar mįlflutningi. Nś er hugtakiš menning svo flókiš og margslungiš fyrirbęri - og lķka svo stórt fyrirbęri - aš žaš er erfitt aš ętla aš lįta einhverja merkimiša "betri" eša "verri" tolla į žvķ af einhverju viti. Žaš er hęgt aš męla įkvešna hluti, eins og t.d. tęknižekkingu, framleišni, o.s.frv. en ekki veit ég til žess aš neinn sé aš tala um aš nota žį męlikvarša ķ žessari umręšu. Ayaan Hirsi Ali leggur til sinn męlikvarša - žį grundvallarhugmyndafręši vestręnna rķkja aš leitast viš aš jafna sem mest réttindi karla og kvenna til menntunar og tękifęra į lķfsleišinni. Ekki slęmur męlikvarši, žótt hann sé aš mķnu mati ekki nęgilegur til aš alhęfa um heilu menningarnar. Sögulega er stutt sķšan samkomulag varš um žetta į Vesturlöndum, fór ekki aš gerast aš neinu rįši fyrr en į sķšustu öld, og minna mį į aš konur fengu atkvęšisrétt į Tyrklandi įriš 1934 og ķ Ķrak, undir stjórn Saddam Husseins, fengu konur aš kjósa og menntun kvenna stórjókst. Sķšarnefnda dęmiš er gott dęmi um hvaš svona męlikvaršar eru vandmešfarnir. Daglega eru 3 konur drepnar af kristnum eiginmönnum sķnum ķ Bandarķkjunum - hvaš segir žaš okkur um bandarķska eša vestręna menningu? Ég er ašeins kunnugur umręšum um karlaveldiš og bśrkuna - ef mašur samžykkir forsendur žeirrar fullyršingar aš karlaveldiš sé aš baki žvķ aš mśslimskar konur neyšist til aš ganga meš bśrku žį veršur mašur aš samžykkja mótrök ķslamskra kvenna; aš karlaveldinu į Vesturlöndum megi kenna um žann tķma sem vestręnar konur verja fyrir framan spegilinn aš mįla sig - žeirra bśrka sé ekki sķšur žung.

Aušvitaš eigum viš aš fordęma öll mannréttindabrot og allt ofbeldi - en menning er miklu stęrra en žaš - hśn er sišir, venjur, tungumįl - langmest žęttir sem fela ekki endilega ķ sér ofbeldi. Viš žurfum aš greina žarna į milli og vanda okkur ķ oršręšunni - annars verša hugtökin merkingarlķtil. Viš žurfum aš gera okkur grein fyrir aš žaš er enginn ešlismunur į ofbeldi skķtugs og ómenntašs hiršingja ķ Afganistan sem umsker dóttur sķna og žeim verknaši sem ungur, vel klipptur hermašur fremur er hann žrżstir į hnapp sem sendir eldflaug į hśs ķ mörg hundruš kķlómetra fjarlęgš.

 


Höfundur

Kjartan Jónsson
Kjartan Jónsson
Höfundur starfar við íslenskukennslu og þýðingar. Auk þess stundar hann ýmis félagsstörf, sjá multikulti.is

Nżjustu myndir

  • DSC00594
  • DSCN2508
  • ...img_0395
  • ...dsc02790
  • ...dsc02765

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (11.12.): 0
  • Sl. sólarhring:
  • Sl. viku: 2
  • Frį upphafi: 0

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 2
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband